Signatura svih stvari

Autorica svjetskog hita Jedi, moli, voli

119,00 kn

Kategorija

ISBN

978-953-304-923-6

Nakladnik

Godina izdanja

2017

Broj stranica

460

Dimenzije

155mm x 235mm

Uvez

meki

Opis

„Signatura svih stvari“ rijetko je literarno dostignuće:
panoramski roman o životu i ljubavi
koji uspijeva uhvatiti bit vremena koje opisuje.
Washington Post

Elizabeth Gilbert ugledna je američka spisateljica koja je svjetsku slavu stekla memoarima Jedi, moli, voli. Ovom knjigom Gilbert se vraća fikciji s fascinantnom pričom smještenom u 19. st. o životu botaničarke Alme Whittaker. To je značajan roman o velikom i važnom stoljeću koji kritičari nazivaju hommageom svim genijima i napretku ideja.
Roman prati sudbinu obitelji Whittaker – počevši od poduzetnog Henryja, rođenog u siromaštvu u Engleskoj koji s vremenom stječe golemo bogatstvo u trgovini kininovcem u Americi i postaje najbogatiji čovjek u Philadelphiji. Njegova darovita kći Alma, rođena 1800., botaničarka je velikog talenta. Ona se bori s ograničenjima koja tadašnji svijet nameće ženama i pitanjem – što znači biti neudana žena i znanstvenica u to doba? Istodobno njezina strast za znanošću isprepliće se s neostvarenim senzualnim i erotskim željama. Znanstvena istraživanja vode je u proučavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlači upravo suprotno – svijet duhovnog i magijskog. On je nadahnut djelom Signatura rerum njemačkog filozofa-mistika s kraja 16. st. Böhmea i vjeruje kako se u svemu oko nas može pročitati Božja šifra. Njihov odnos turbulentan je i doživljava začuđujući obrat.
Ovaj znalački napisan roman vodi čitatelja od Londona do Perua, od Philadelphije do Tahitija i Amsterdama. Putem upoznajemo nevjerojatne likove: misionare, abolicioniste, avanturiste, astronome, moreplovce, urođenike... Ali najupečatljivija od svih sama je Alma – rođena u doba prosvjetiteljstva, živjela je u vrijeme industrijske revolucije i svjedočila onom nevjerojatnom trenutku ljudske povijesti kada stare pretpostavke o znanosti, religiji, društvu i klasi padaju, a njihovo mjesto preuzimaju nove, moderne ideje.
Po objavljivanju, roman su najboljim literarnim djelom godine proglasili ugledni svjetski časopisi (New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i New Yorker), opisujući ga kao raskošan roman koji se nastavlja na tradiciju velikih autora 19. st., među kojima su Jane Austen i George Eliot.

Ova proza ima elegantnu patinu 19. stoljeća, ali u
njezinu središtu moderne su teme, kao što su žensko
pitanje i ispunjenje žene u poslu i životu.
International Herald Tribune