ZELENA


    KNJIŽARA

U prvom zelenom listu želio bih se prisjetiti profesora Wolfganga Eschkera, višegodišnjeg direktora zagrebačkog Goethe-Instituta, čovjeka koji je kroz svoj šestogodišnji mandat 1995 – 2001. kao slavist napravio zaista mnogo za hrvatsku i njemačku kulturu.

Taj njemački prozaik, aforističar, pjesnik i prevoditelj, rođen 1941. u pruskom gradiću Stendalu, koji govori nekoliko slavenskih i svjetskih jezika (kao zanimljivost spomenimo da je još kao student objavljivao u podravskom satiričkom časopisu »Feferon«, a doktorirao je 1969. o temi bosanskih sevdalinki) objavio je dvije knjige na hrvatskom jeziku: zbirku aforizama Otrov i protuotrov (Nakladni zavod Znanje, Biblioteka itd, Zagreb, 1985, s predgovorom dr. Viktora Žmegača) i zbirku pripovjedaka Smrt u Trstu s podnaslovom Minijature iz života Lichtenberga, Winckelmanna i Storma (u prijevodu Zlatka Crnkovića i izdanju Durieuxa 1999), s Vladimirom Milakom na njemački je preveo brojne hrvatske bajke, a objavljivao je i u brojnim hrvatskim književnim časopisima.

(Isječak iz Vijenca 2001.)

Njegovo kulturno-povijesno djelovanje u Hrvatskoj ima naročit naglasak na izučavanju sličnosti, i poveznica njegova materinskog njemačkog i njemu dragog hrvatskog jezika koji je govorio kao da mu je materinski.

U suradnji s profesoricom Željkom Čorak u svojim predavanjima skretao je pozornost na Nijemce koji su ostavili golema traga u hrvatskoj kulturi. Primjerice Hermann Bollé. Tvorac Zagrebačke katedrale, Mirogoja i Muzeja za umjetnost i obrt arhitektirao je u Hrvatskoj oko stotinu i četrdeset zgrada. Romantički njemački slikar Gustav von Haugk imao je također nekih indirektnih veza sa Hrvatskom i mnoga njegova djela nalaze se u hrvatskim privatnim zbirkama. Tu je zatim skladatelj Oskar Siegmund koji je preveo na njemački i uglazbio djela Dobriše Cesarića.

Zanimljiva je i večer posvećena njemačkoj glumici Tilli Durieux…

Tijekom svih tih godina pa i kasnije iskreno je prijateljevao i s našim ponajvećim urednikom i prevoditeljem Zlatkom Crnkovićem koji mu je kao urednik u nakladnom zavodu Znanje objavio zbirku aforizama “Otrov i protuotrov” i preveo njegovu zbirku pripovijedaka “Smrt u Trstu” kojoj je predgovor načinio naš veliki germanist profesor Viktor Žmegač.