Opis
BILINAR cvjetnjača hrvatske flore s ključem za određivanje bilja je sastavljen i napisan za one koji žele proučavati i upoznavati biljni svijet i prirodne znamenitosti koje nas okružuju. Dobro očuvana priroda i biljni svijet Republike Hrvatske najveće su nacionalno blago.
Zanimanje čovjeka za biljni svijet koji nas okružuje staro je gotovo koliko i čovječanstvo. Ipak, tek sredinom 18. st. počinju se nazirati prva gledišta da se veća ili manja sličnost među različitim organizmima temelji na njihovoj međusobnoj većoj ili manjoj srodnosti, a „hijerarhijski sustav“ od jednostavnijih k složenijim oblicima na evoluciji, te da je infraspecifična varijabilnost stanje koje je prethodilo stvaranju vrsta. Razvrstavanje biljnih vrsta pomoću taksonomije temelji se na spoznajama sistematike o razgraničavanju i prirodnim svojstvenim odnosima među njima. Taj se sustav primjenjuje na konkretne svojte (skupine istog porijekla) te kao „prirodni sustav“ mora prikazivati na srodstvenim odnosima utemeljenu hijerarhiju, od vrste (lat. species) i podvrste (lat. subspecies) do roda (lat. genus), porodice (lat. família), reda (lat. ordo), razreda (lat. classis), odjeljka (lat. divísio) i carstva (lat. regnum). Taksonomski definirane svojte
bilo kojeg reda označavaju se kao taksoni (grč. taxon, taxa = svojta), te prema određenim pravilima dobivaju (većinom latinska) imena. Imenovanje taksa osniva se na tzv. binarnoj nomenklaturi (lat. nomenclatura binaria), koja uključuje ime roda (npr. Quercus) i ime vrste (npr. Quercus ilex). U vezi s tim cilj taksonomije nije samo postići što veću valjanost znanstvenih imena biljaka, nego je to istovremeno osnova za svako daljnje istraživanje i iskorištavanje biljaka. Prigodom proučavanja i određivanja biljaka koristimo se različitim ključevima. Ključevi za određivanje biljaka najčešće su posebna djela, ali se mogu nalaziti u okviru stručnih knjiga ili radova. Prateći osnovne karakteristike vrste koju želimo odrediti, odnosno sistematske jedinice kojoj dotična biljka pripada, uvijek postoje dva ponuđena izbora (dihotomski ključ). Zato treba pročitati oba i odlučiti se za jedan od njih, koji će uputiti na rješenje ili na broj koji bi trebao dovesti do rješenja. Na taj se način dođe do određene taksonomske jedinice; prvo, do porodice preko ključa za određivanje porodica, odnosno do roda preko ključa za određivanje rodova ili do vrste preko ključa za određivanje vrsta, a moguće je određivati i ine taksonomske kategorije. Pri tome opisi određenih taksonomskih jedinica trebaju biti dijagnostički (odnose se na sve predstavnike jedne skupine ili samo na njih) i diskriminativni (odvajaju jednu skupinu od druge), posebno kada su u pitanju ključevi za određivanje vrsta. Nadalje, opisi koji se koriste trebaju biti koncizni i uniformni gdje je god to moguće. U hrvatskoj botaničkoj literaturi najpoznatija su dva dihotomska ključa za određivanje biljaka, i to: „Ilustrirani bilinar“ (Horvatić, 1954) – priručnik za određivanje porodica i rodova vaskularnih biljaka i „Flora Hrvatske“ (Domac, 1984; 1994) – priručnik za određivanje porodica, rodova i vrsta vaskularnih biljaka. Korištenje obaju gore navedenih ključeva za određivanje biljaka zahtijeva određena znanja iz područja sistematike biljaka (kako je bilje u prirodi sustavno poredano) te opsežna znanja i iskustva posebno iz područja morfologije biljaka.
