Opis
U sunakladništvu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata krajem 2014. godine objavljena je publikacija: zbornik radova „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu" sa istoimenoga znanstvenog skupa održanog od 20. do 23. studenoga 2012. godine. Zbornik radova „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu" uredili su prof. dr. sc. Milana Černelić, prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović, doc. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, dr. sc. Tihana Rubić, Matija Dronjić, dipl. etnolog i Mihovil Gotal, apsolvent.
U zborniku su objavljeni radovi znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije i studenata etnologije i kulturne antropologije, koji su u svojim radovima iznijeli rezultate vlastitih istraživanja među podunavskim Bunjevcima u Mađarskoj i Srbiji, kao i lokalnih istraživača, stručnjaci za pojedine bunjevačke teme.
Zbornik Bunjevci u vremenskom prostoru
„U Zborniku je objavljeno ukupno 40 radova na 686 stranica. Tematski su raznovrsni i pokrivaju više prostornih destinacija bunjevačkih ogranaka. Radovi posvećeni povijesnim temama bave se ranim bunjevačkim seobama, ali i suvremenijim migracijama, kao i utjecajima državnih ideologija u XX. stoljeću na identitet bunjevačkoga ogranka u Vojvodini, te recentnijom povijesno-političkom, a slijedom toga i pseudo-znanstvenom produkcijom (poglavito od strane srpskih znanstvenika) koja je utjecala i utječe na pojavu podvojenih bunjevačkih identiteta u Srbiji. Radovi posvećeni jeziku i govoru donose analizu govora odabranih (istraživanih) lokaliteta na kojima žive primorski Bunjevci na području Krivoga Puta i podunavski Bunjevci u Mađarskoj (Bajski trokut) te analizu tzv. „bunjevačkog govora" u jednom subotičkom mjesečniku, a pojedini radovi bave se i jezično-govornom situacijom, s tematskim i analitičkim razmatranjima publicistike, rada istaknutih bunjevačkih pučkih umjetnika te predstavljanjem života i rada pojedinih istaknutih Bunjevaca. Etnološkim i kulturno-antropološkim temama posvećeno je najviše raznovrsnih priloga: o drevnoj mitskoj baštini, o etnografskim sadržajima u lokalnim časopisima, o tradicijskoj ali i suvremenoj kulturi svih bunjevačkih ogranaka (odijevanju, običajima, vjerovanjima, politikama pamćenja, kulturama sjećanja, gastronomiji, nadimcima, obiteljskom životu, dječjoj kulturi, kulturi stanovanja, gospodarenju).
Na temelju navedenoga može se zaključiti da je ovaj zbornik radova prvi takav zbornik u kojemu se problematika hrvatske (sub)etničke bunjevačke grupe, koja se tijekom povijesti podijelila u tri prepoznatljiva ogranka te danas čini i dio hrvatske dijaspore u Mađarskoj i Srbiji, razmatra interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta. Izvornost ovoga djela ogleda se i u tome da su ovim zbornikom po prvi put u jednoj knjizi obuhvaćeni svi bunjevački ogranci (u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji) spomenutim interdisciplinarnim pristupom., rekla je prof. dr. sc. Milana Černelić.
