Opis
Djelo povjesničara i istraživača
Hrvatsko Poneretvlje imalo je tijekom Domovinskoga rata zasebnu sudbinu, koja se dobrim dijelom razlikovala od zbivanja u ostatku Hrvatske. Oružani incidenti u Dalmaciji kao i u kontinentalnoj Hrvatskoj 1990. isprva su se tek neizravno osjećali u Poneretvlju, no poslije potkraj 1990. i početkom 1991. pritisak na Poneretvlje bio je dvostruk — Domovinski rat u Hrvatskoj kao i događanja u Bosni i Hercegovini, u istočnoj Hercegovini. Bliska zemljopisna povezanost hercegovačkog i hrvatskog Poneretvlja dovela je do toga da je agresor taj prostor tretirao kao jedinstvenu cjelinu, zanemarujući pritom međudržavne granice. To je osnovni razlog zašto je problematici Domovinskoga rata u Poneretvlju valjalo pristupiti na poseban način te u njegovo proučavanje uključiti i zbivanja na području BiH.
O složenosti problematike najbolje svjedoči podatak da je Raguž, kako bi pravilno prikazao Domovinski rat u hrvatskom Poneretvlju, napisao i povijest prvoga dijela Domovinskog rata Hrvata istočne Hercegovine. Pišući knjigu autor je uočio da se kroz sve događaje kao zajednička vezivna nit provlači kontinuum između velikosrpsko-četničke djelatnosti Srba Poneretvlja tijekom Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata te je u uvodnom dijelu knjige sažeto prikazao djelatnost četničkih postrojbi Poneretvlja u Drugome svjetskom ratu.
Pri pisanju knjige Jakša Raguž, povjesničar zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest, koristio se izvornom građom, no nije zanemario ni sekundarne izvore podataka, čiju je vjerodostojnost nastojao višestruko provjeriti. Raguž je razgovarao sa sudionicima događanja, proučio mnoštvo novinskih članaka objavljenih ne samo u hrvatskom tisku, a istraživanje je nadopunio i uporabom objavljene i neobjavljene literature.
Kao što naglašavaju i recenzenti knjige Mirko Valentić i Trpimir Macan, posebna je vrijednost rada u novim istraživačkim spoznajama do kojih je Raguž došao u rasvjetljavanju dijela aktivnosti neretvanske 116. brigade HV. Arhiv 116. brigade HV još nije dostupan povjesničarima, no Raguž je, koristeći se sekundarnim izvorima, uspio dobro prikazati djelatnost te postrojbe, čije je djelovanje jedno od najneistraženijih u HV.
U Hrvatskoj je historiografiji znanstveno proučavanje Domovinskoga rata još na početku, tako da Joško Raguž svojim radom Hrvatsko Poneretvlje u Domovinskom ratu daje tom velikom zadatku koji stoji pred našim povjesničarima-istraživačima, vrijedan prinos.
Sandra Cekol
