Opis
Istraživanje pučke pobožnosti pripada novijim temama hrvatske etnologije. Medu najranije radove s ovog područja treba spomenuti rad Vitomira Belaja o Mariji u narodnim vjerovanjima Hrvata, održan 1983, a objavljen nekoliko godina kasnije (Belaj 1988.). Na poticaj Dunje Rihtman-Auguštin 1991. godine održan u Zagrebu znanstveni skup Hrvatskog etnološkog društva pod nazivom "Istraživanje pučke pobožnosti", a godišnjak ovog društva, Etnološka tribina, u broju 14. iz 1991. godine objavio je četiri priloga hrvatskih i jedan francuskog autora. Time se i hrvatska etnologija pridružila pojedinim autorima iz crkvenih krugova, uglavnom teolozima i sociolozima religije (Franjo Emanuel Hoško, Jakov Jukić, Josip Šimić i drugi), koji su tijekom 80-ih godina počeli objavljivati radove s ovog područja.
Teme i sadržaji iz korpusa pučke pobožnosti bile su zastupljene i u ranijim etnološkim radovima, ali uglavnom u sklopu jednog od tradicionalnih usmjerenja hrvatske etnologije prema životnim i godišnjim običajima (osobito pogrebnim, božičnim i uskršnjim običajima). Znakovita je okolnost da tematski sklop radova u Etnološkoj tribini br. 14 započinje upravo Člankom Dunje Rihtrnan Auguštin Božični običaji i pučka pobožnost, pokazujući put novim sadržajnim i metodološkim mogućnostima istraživanja niklim na temelju starijih etnoloških saznanja.
