Opis
Živimo u svijetu u kojem djeca umiru od gladi, u kojem milijarde ljudi žive na granici ili ispod granice siromaštva, u kojem ljudi obolijevaju i umiru od izlječivih bolesti, u kojem još uvijek gore genocidni ratovi, čini se nasilje prema manjinama, rodnim, spolnim, vjerskim, nacionalnim, itd. Istovremeno živimo u svijetu neviđenih tehnoloških, transportnih, informacijskih i drugih mogućnosti. Živimo u vremenu kad je moguće intervenirati u genetski sklop ili u samu strukturu života. Živimo u svijetu obilja, neshvatljivih materijalnih mogućnosti i velike raskoši. Živimo li dakle u dva svijeta? Ili samo u jednom svijetu koji ima dva tako različita pola?
Stranice koje slijede ispisane su s namjerom da se pronikne u sklop problema koji nam se čini možda i najznačajnijim za život suvremenog čovjeka. Tomu nije tako samo iz primarnog razloga što čovjek uništavajući okoliš uništava i samog sebe, nego i stoga što je plan odnosa čovjek-priroda platforma na kojoj se uočavaju mnogi kulturni obrasci, počevši od ekonomske i političke sfere, do sfere spolnosti, religije i znanosti. Ne treba posebno dokazivati prisutnost i značaj »ekoloških« tema u našim životima. Ove su stranice napisane s namjerom da se pronikne u korijenje tih pojava i eventualno da se dohvati odgovor na pitanje: zašto je tomu tako? Zašto čovjek tako nasilno djeluje prema životu?
Fenomen destrukcije, koji se sve jasnije očitava kao neposredna prijetnja postojanju samog čovjeka, upravo je uzrokovan čovjekovom težnjom za postizanjem sigurnijeg i udobnijeg života. Ovo nas upućuje na sljedeći zaključak: ukoliko je težnja za sigurnošću uništavajuća, vrijeme je da se promotri platforma na kojoj je ona nastala i da se pokuša izgraditi novi temelj za djelovanje koje neće imati uništavajući učinak. Ovo je moguće jedino ako se u mišljenju uzme u obzir obuhvatniji koncept života od onog čovjekovog. Upravo je ovo središnja misao rada, a potraga za pitanjem kako je to moguće učiniti, središnja je njegova svrha. (Iz predgovora)
