Opis
Po mnogo čemu je Donje Poneretvlje ili, kako smo ga mi manje precizno, ali medijski zahvalnije nazvali delta Neretve, poseban biser Jadrana. Možda će se nekima učiniti kako područje ušća Neretve i nije baš čisti Jadran, budući da njen dobar dio zadire dvedesetak kilometara dublje u kontinent tvoreći potpuno drugačije krajobraze, no to je tek jedna od niza mentalnih ograda što ih pristupajući dodiru dviju voda moramo preskočiti. Jer, delta je sastavni dio Jadrana, prije svega zbog činjenice da je pretapanje jednog u drugo nemoguće razdvojiti niti u zemljopisnom, niti u biološkom segmentu, a mentalitet ljudi tipično je južnjački, u prijevodu jadranski i mediteranski.
No delta je svoja, obilježena identitetom koji je od prve čini prepoznatljivom. Jednim dijelom to je i zbog posebne pozicije koja ju je najviše od svih jadranskih dijelova učinila točkom najintenzivnijeg susreta dvaju svjetova, i to ne samo svijeta rijeka s univerzumom mora. Ona je i stalni intenzivni susret povijesnog Istoka i Zapada. Bilo je tako od rimskih vremena, ali posebno se jako odrazilo tijekom osmanlijske dominacije u Bosni. Dok je Jadran kroz srednji vijek obilježila dominacija Serrenissime, dotle je delta, osjećajući njen utjecaj u pojedinim dijelovima, jednako tako jako bila obilježena i turskim. Svi kasniji procesi kroz koje je prolazila uvijek su za cilj imali osmišljavanje dodira svjetova. Nekad se to činilo na korist delte, nekad ne misleći kako će se promjena odraziti na one koji u njoj žive.
