Opis
Na temelju povijesnih izvora, fragmenata književnih djela iz 16. st., teoloških djela 17. i 18. st., te etnografske građe 19. i 20. st., autor konstatira postojanje te rekonstruira pretkršćanski pučki kult vila sa vilenicama i vilenjacima kao njegovim nostiteljima i praktičarima. Prikazuje se morfologija kulta, utjecaji na učenu kulturu, te nastojanje učene kulture da utječe na promjenu društvene recepcije očigledno raširenoga kulta koji nastoji iskorijeniti. Nastojanje katoličke reformacije na reformi narodne kulture, te povijesni fenomen progona vještica i njegove posljedice pokazuju se dominantnim razlogom nestanka svijesti o vilenicama, vilenjacima i osebujnoj kozmologiji kulta koji svoje usporednice ima i u europskim razmjerima.
Uvažavajući kompleksnost povijesnih procesa, autor knjige Vilenica i vilenjak: Sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica Zoran Čiča prihvaća se obrade složenog fenomena progona vještica i kao društveno-povijesne činjenice s ishodištem u renesansnoj sjevernoj Italiji, i kao mentalnog stanja potencijalno prisutnog u svakom vremenu i prostoru. Iscrpna analiza dokumentarne građe dovela ga je do proširenja istraživanja na također teško uhvatljivu temu vilenica i vilenjaka, s obzirom na to da “između svijeta koji se živi, stanja vizija i snova, stanja budnosti i jave, u pučkoj religioznoj kulturi ne postoje oštri rezovi”.
