Opis
Poplave i orkani, kišna ljeta i blage zime — što se to zbiva s našim vremenom? I koji su uzroci učestalih ekstrema?
I 20 godina nakon prvih upozorenja još se osporava prevaga čovjekova doprinosa globalnoj mijeni klime, ili se makar bezbrižno, ili iz kratkovidnih interesa, umanjuje njena ozbiljnost. Prof. Latif, klimatolog svjetskog ugleda, o temi govori činjenično: tumačeći svakodnevnim jezikom podatke i projekcije objašnjava složenu međuigru sunca, Zemlje i njezine atmosfere, mora, biokemije i naših aktivnosti, te kakve (neugodne) posljedice može donijeti daljnji neobuzdan porast globalne temperature.
Dr. Latif u ovom i stručnom i osobnom iskazu ne zaboravlja ni goruće praktično pitanje: što nam je činiti
da izbjegnemo najgori scenarij?
Hrvatskom je izdanju autor priložio predgovor, osvježeno je najnovijim podacima, a izlazi tijekom VI IPCC konferencije u Cancúnu, 29.XI – 10.XII 2010.
Zemlju nismo naslijedili od pradjedova
nego smo je posudili od praunučadi.
Već je 12 i 5
A u čemu je zapravo izazov?
U tome da konačno počnemo koristiti svu našu inovativnost, inteligenciju i razum za iznalaženje načina da održimo dosegnuti standard života - ne ispuštajući iz vida mnoštvo koje se bori s elementarnim - ne pileći granu na kojoj sjedimo: manje štetni izvori energije, štedljivija trošila, kvaliteta umjesto kvantitete. Ne činimo gotovo ništa, a sa svakom je godinom sve teže tromi tanker Zemlju skrenuti s kursa prema hridini. Nasukavanje više zapravo ne možemo izbjeći. Možemo, ako snažno prikočimo, tek usporiti.
Jesmo li nakanili završiti baš na slici s korica?
