Opis
"Vragoljanka s Trešnjevke" netipičan je roman najčitanije hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke, koja se proslavila svojim povijesnim ciklusima. Glavna junakinja Štefica dovitljiva je ambiciozna mlada žena koja se pokušava izboriti za ravnopravno mjesto u muškom poslovnom svijetu. Ova humoristična ljubavna priča koja se događa u modernom Zagrebu izlazila je u nastavcima u dnevnom listu „Večer“ 1940. i 1941. godine i pravi je primjer Zagorkina angažmana u borbi za ravnopravnost žena. "Vragoljanka s Trešnjevke" nikad dosad nije izašla kao knjiga.
Sto hiljada za jednog jedinog muškarca kojega biste vi bili kadri omamiti udvaranjem! Jest! Sto hiljada! Što velite sad? Štefica se zaboravi i sasvim dječački zafićukne: - Krasni kapital!
I kao munja sijevne joj vragoljastom glavom misao, koja objavljuje da će joj donijeti koristi. I dok on stoji njoj nasuprot i gleda prijezirnom ljutinom djevojku što mu ovdje drsko prkosi, ona sasvim zaboravlja svoju ulogu gospojice plemenite Eleonore, pretvara se u gospojicu Šteficu iz trešnjevačkog predgrađa. U toj nesvjesnoj promjeni, uzdigne se na prste svojih skromnih cipelica i pogleda izazovno protivnika:
-Pazite, gospodine, ne razmećite se! Što onda ako ja vaše riječi shvatim ozbiljno?!
-Shvatite to kao okladu!
-Ah, kao okladu, gospodine? Uistinu?
Nadražen njenim začuđenjem prijezirno se okrene i amerikanskom hladnokrvnošću odgovori:
- Jeste, kao okladu! Drugo nisam ni mislio!
Marija Jurić Zagorka rodjena je 1873. u selu Negovcu pokraj Vrbovca, a umrla 1957. u Zagrebu. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica, pretežno povijesnih, ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljske publike. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja, a borila se i za žensku ravnopravnost. Medju njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica, Kći Lotrščaka, Gordana, Republikanci i drugo. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju, u kojem je provela djetinstvo.
