Opis
Monografija Pod površinom Mediterana jest popularno-znanstveni priručnik koji cjelovito obrađuje oceanografska, ekološka i biološka obilježja Sredozemnog mora.
Knjiga je podijeljena na tri poglavlja. U prvom su cjelovito obrađeni život u Sredozemnome moru i opisane su glavne biocenoze i odnosi među organizmima koji u njima žive. Poseban je naglasak na Jadranskome moru. U knjizi su prikazani i određeni aktualni sadržaji, primjerice zagrijavanje Sredozemnog mora i njegove posljedice, prodor lesepsijskih imigranata, unos opasnih i stranih vrsta kao stoje „alga ubojica" kaulerpa (Caulerpa taxifolia), otrovni i opasni organizmi u Sredozemlju... Poglavlje je obogaćeno fotografijama koje prikazuju glavna staništa i njihova svojstva te najistaknutije predstavnike navedenih biocenoza.
U drugom su dijelu predstavljene biljke Sredozemnog mora, a u trećemu životinje.
U knjizi je opisano više od 700 biljnih i životinjskih vrsta koje su svrstane u sistematske jedinice. Najprije su opisana zajednička svojstva određene skupine organizama, a zatim su dani opisi pojedinih vrsta. Svaka je vrsta predstavljena pomoću kratkog opisa i kvalitetne podvodne fotografije.
Kako bismo pravilno odredili vrste na fotografijama i imenovali ih koristili smo se opsežnom literaturom i gradivom na internetu, no bilo bi neskromno kada bismo mislili da pritom nije moguće pogriješiti. Katkad je, bez obzira na kvalitetu fotografije, teško sa sigurnošću utvrditi koja je vrsta na slici. To vrijedi ponajprije za alge, spužve, plaštenjake i mahovnjake. Stoga je uz određene fotografije naveden samo naziv roda, a drugi je dio napisan kao sp. ili spp. Oznaka sp. znači da je riječ o jednoj vrsti toga roda koja je poslije navedena u tekstu, a oznaka spp. kazuje da primjerak na slici može predstavljati jednu od više vrlo sličnih vrsta toga roda.
Brojne su biljke i životinje u knjizi nazvane novim latinskim nazivima, što je posljedica novih pravila u biološkoj nomenklaturi. Tih smo se pravila držali unatoč činjenici da mijenjanje latinskih naziva mnogima može smetati. Prilikom navođenja latinskih naziva alga često smo naveli više autora, što zahtijevaju pravila u botaničkoj nomenklaturi. Pri opisu alga i sjemenjača, za razliku od životinja, upravo smo stoga izostavili godinu kada je vrsta bila prvi put opisana.
Opisana su glavna obilježja svake vrste te stanište i srodstvene veze sa sličnim vrstama. Prilikom opisivanja glavnih svojstava uglavnom navodimo boju, veličinu i posebna svojstva prema kojima ćemo vrstu najlakše raspoznati. Potrebno je naglasiti da je opis veličine samo okviran i da je uglavnom riječ o srednjim vrijednostima. Naziv je naveden pomoću trenutačno valjanog latinskog naziva koje slijede najčešći, no ni približno ne svi sinonimi. Na kraju je naveden hrvatski naziv. Nazivi slijede sistematsko svrstavanje, koje je okvirno jer knjiga ne predstavlja ključ za određivanje organizama.
Grafički prikazi oblika dna i raspona dubina na kojima živi određena vrsta također su okvirni. Njima smo htjeli prikazati morski okoliš i dubine na kojima se određena vrsta najčešće zadržava, no to ne znači da istu vrstu ne ćemo naći na većim ili manjim dubinama, odnosno na drukčijem obliku dna.
Pojedine su vrste uglavnom predstavljene pomoću jedne fotografije. Kad smo htjeli naglasiti određene posebnosti vrste, gdjegdje smo stavljali i dvije, pa čak i više fotografija. Sve su fotografije slikane u prirodnom okolišu i na njima su prikazani samo živi organizmi. Većina ih je nastala u Sredozemnome moru, a nekoliko i u drugim svjetskim morima, što je jasno navedeno. Vrste koje nisu bile fotografirane u Sredozemnome moru žive u tome moru (primjerice, veliki bijeli morski pas, bijeloperajni morski pas, portugalska galija, skušac pratibrod sedmopruga usnjača).
Slijede poglavlja o otrovnim životinjama u Sredozemnome moru te popis parkova prirode, zaštićenih morskih područja i prirodnih rezervata u Sredozemlju.
Na kraju knjige nalazi se rječnik stručnih izraza, popis upotrijebljene literature i kazalo znanstvenih i hrvatskih naziva.
