ZELENA


    KNJIŽARA

Ivana Brlić-Mažuranić postala je klasik već u trenutku kad je objavila Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Njezine rečenice, napisane davno, i naše su rečenice. Razumijemo ih i volimo. Osluškujemo strahove njezinih junaka i plašimo se zajedno s njima. Priče su to što nadrastaju povijest, granice i književne stilove. Uz ime i prezime velike autorice ne treba pisati ni godinu rođenja, a kamoli godinu smrti. Ivana nam još uvijek priča kao da zajedno sjedimo za istim stolom.

Riječ je o svojevrsnom lirskom dnevniku koji u sažetu obliku svake od pjesama obuhvaća i autorov intiman prostor i širi se na obuhvatnije društveno obzorje propitujući stanje lirskog subjekta u današnjemu turbulentnom svijetu zahvaćenom, među ostalim, i bijegom od liričnosti u protežiranu prozu koja nastoji pronaći odgovore na izazovna pitanja današnjice kao da to nisu pitanja i jučerašnja i sutrašnja na koja poezija, oduvijek, zna mnogo bolje odgovore, koliko god se oni činili samo tlapnjom. Luko Paljetak (Dubrovnik, 1943.) autor je brojnih knjiga za djecu i odrasle.

Prvo je Šegrtom Hlapićem osvojila domovinu, a onda Pričama iz davnine i svijet. U tome su joj pomagali i slikari, jer je Ivani bilo silno važno da joj likovi dobiju prepoznatljiv izgled. Nema iole važnije slikarice ili slikara koji se nije okušao u ilustracijama ovih dviju slavnih knjiga. No, sve do danas nije se znalo da je među prvima bio i šesnaestogodišnji Krsto Hegedušić. Njegova nepoznata crtanka napokon se objavljuje nakon sto godina zaborava i sto godina prvoga izdanja najpopularnije hrvatske knjige.