ZELENA


    KNJIŽARA

„Čistoća“, naslov novog romana Jonathana Franzena, ujedno je i značenje imena glavne junakinje (Purity) i koncept koji zadobiva mnoge oblike u romanu.
Purity Pip Tyler živi kao skvoterica u Oaklandu, opterećena je studentskim kreditom, a jedina joj je obitelj majka. Odrasla gotovo u izolaciji, ne zna majčin pravi identitet ni tko joj je otac i boji se da nikad neće imati normalan život.

Godina je 1971. Russ Hildebrandt, pomoćni pastor liberalne crkve u predgrađu Chicaga, na rubu je raskida svog nesretnog braka i početka afere s udovicom iz župe, dok se njegova supruga Marion bori s mračnim tajnama svoje prošlosti. Njihov sin Clem vraća se s fakulteta opsjednut ratom u Vijetnamu i odlukom kojom šokira roditelje. Kći Becky, najpopularnija cura u srednjoj školi, zagrizla je u ideje kontrakulture, dok je njihov mlađi sin, genijalac Perry, koji se drogira i raspačava drogu, odlučio postati bolja osoba.

Malo tko bi se usudio svom romanu dati naslov “Sloboda” koji obvezuje i lako navodi na skretanje u sladunjave vode u kojima začin čine sloboda i ljubav, a da ostane na visini zadatka - da bude ironičan i zahtjevan, ozbiljan i sveobuhvatan. Kao da je izišao iz Tolstojeva šinjela, Franzen je (nakon devet godina rada) napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu - ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose - rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub.

Prvi pravi roman novog tisućljeća – kako je jedan književni kritičar već nazvao "Korekcije" američkog pisca Jonathana Franzena (1959.) - gotovo da je nadmašio tolstojevski tip književne mašte.

Strastvena afera s poznatim umjetnikom, potomkom talijanskog carstva automobilskih guma, uvodi je u svijet sanjara, zabavljača, pozera. Njezina je umjetnička ambicija odvodi u Italiju gdje se isprepliću osobne odluke i šira politička situacija uzrokujući koloplet izdaje i nasilja, a glavna se junakinja kreće od Milana, u kojem upoznaje otmjenu i hladnu ljubavnikovu obitelj, do života s radikalnim ljevičarima u Rimu.

Opsežno književno djelo Franza Kafke može se dijeliti prema više kriterija, od uvriježene podjele na bilješke, skice, pripovijetke i romane, preko podjele na tekstove objavljene za života i posthumno, pa sve do onih malo zahtjevnijih, primjerice prema dominantnim motivskim skupinama kao što su deteritorijalizacija, postajanje životinjom, funkcioniranje stroja itd.