ZELENA


    KNJIŽARA

Trideset godina nakon objavljivanja kultne zbirke priča Mali neobični ljudi (1989.), koja je imala čak pet izdanja, Miro Gavran izlazi pred čitatelje sa zbirkom PRIČE O SAMOĆI (2019.) u kojoj na još sugestivniji i koncizniji način portretira naše suvremenike, sudbinski određene samoćom – tom dominantnom temom našeg vremena. U knjizi je autor sabrao deset neobičnih priča čiji će vam se junaci krišom zavući pod kožu.

Iako u svojem romanu Judita Miro Gavran pripovijeda priču poznatu iz Biblije i istoimenog epa Marka Marulića o udovici koja spašava svoj narod od moćnog osvajača, ovaj je put to dirljiva ljubavna priča koja se odvija u vremenu punom surovosti i bespoštedne borbe za vlast. Judita u Gavranovu romanu postaje punokrvni književni lik, žena puna emocija i potrebe za ljubavlju što ovu priču izdiže na razinu vrsnoga ispovjednog romana. Od svojega pojavljivanja 2001. godine roman Judita Mire Gavrana ne prestaje izazivati čitateljski interes.

Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece. Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu.

MIRO GAVRAN (1961.), najizvođeniji hrvatski kazališni pisac u zemlji i inozemstvu, u ovoj je knjizi sabrao šest novijih drama i komedija nastalih proteklih godina (Tajna Grete Garbo, Lutka, Parovi, Najluđa predstava na svijetu, Pandorina kutijica i Teško je reci zbogom). Zajednički lajtmotiv svih ovih tekstova su muško-ženski odnosi. Gavran portretira muškarce i žene u današnjem društvenom kontekstu, u kome se cesto uloge inferiornih i superiornih junaka ne vezuju na očekivan način samo uz jedan spol.

Bez obzira na formu, broj glumaca ili broj priča, Gavranove se komedije bave privat­nim, najčešće ljubavnim i bračnim životom suvremenih likova, potrebom za blisko­šću i rješavanjem problema vezanim za tu potrebu kao i razotkrivanjem me­hanizama funkcioniranja društva.

Poput Gavranovih dobro skrojenih drama, i njegove komedije slijede prokušani recept: na­peta radnja, likovi koje prepoznajemo, tople emocije, pozitivna misao i ‒ kao dodatak ‒ humor.

Duhovita i zabavna priča o dječaku koji godišnji odmor mora provesti s djedom koji se na proslavi mature zaljubio u školsku kolegicu. Obitelj je zabrinuta za djeda, pa dječaka šalje u špijunsku misiju. No sve će se dodatno zakomplicirati kada se zaljubi i dječak.

Ovaj roman donosi snažnu emotivnu priču o dvojici pisaca: Franzu Kafki i Maxu Brodu, te o ženama koje su ih sudbinski odredile. Radnja je smještena u Prag u razdoblje od 1903. do 1924. godine, te u Tel Aviv 1953. godine. Početak dvadesetog stoljeća u Srednjoj Europi uoči i nakon Prvog svjetskog rata uvjerljivo je opisan, dok su biografije poznatih junaka, unatoč poštivanju faktografije dane na neočekivan način. I kritika i čitateljska publika u zemlji i inozemstvu su izvrsno prihvatili ovaj roman za koji je autor dobio Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012.godinu.

Roman Zaboravljeni sin emotivna je i topla ljudska priča pretočena u roman pisan u formi dnevničkih bilježaka. Mislav je dvadesetogodišnjak s blažim teškoćama u razvoju, koji se nakon šesnaest godina boravka u školi za djecu s posebnim potrebama vraća u rodno, selo u svoju obitelj. Njegov brat i sestra kao i susjedi, do tada uopće nisu znali za njega, pa se mladić nađe u potpuno novom okruženju i novim odnosima, istrgnut iz svijeta u kojem je živio i na koji je navikao.