ZELENA


    KNJIŽARA

Nakon četiriju knjiga u nizu Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine (Božanski boj — Zeleni lug — Gazdarica na vratima — Vilinska vrata) kojima je strogom filološkom metodom rekonstruirao tekstove slavenske pretkršćanske starine, Radoslav Katičić u ovoj sintezi donosi pregled temeljnih pojmova stare slavenske vjere u obliku primjerenom vrlo širokom čitateljskom krugu.

I četvrta knjiga rezultata istraživanja obrednih tekstova slavenske pretkršćanske starine (prethode joj "Božanski boj", 2008., "Zeleni lug", 2010., "Gazdarica pred vratima", 2011.), donosi daljnje rekonstrukcije dijelova praslavenskih svetih pjesama kao i rekonstrukcije (na osnovi jezičnih tragova u usmenoj književnosti) stare vjere, za koju autor ističe kako je "vezana za prostor doživljen kao božanski. Bila je u velikoj mjeri vezana uz zemljište i u njem je stvarala ljudski krajolik. To je u toponomastici (...) ostavilo traga do današnjega dana.

Filolog i indolog Radoslav Katičić se godinama bavio rekonstrukcijama manjkavih pjesničkih obrednih tekstova tragajući i rekonstruirajući njihove predloške. Tako su nastala zanimljiva poglavlja: „Božanski boj“, „Čudesno drvo“, „Ljuta zvijer“, ..., ali i ona čije je sadržaje tekstova istraživao na terenu, kao što su: Perunovo svetište na Učki, Veles u Povilama kraj Novog Vinodolskog, Perunov kult iznad Žrnovnice kod Splita, itd.

Posljednja knjiga Katičićeve trilogije posvećene rekonstrukciji praslavenskoga sakralnog pjesništva iznosi rezultate istraživanja tekstovne predaje o slavenskoj Velikoj Majci, božici Mokoši koju su pod raznim nazivima štovali i Balti.

Kao i u prethodne dvije knjige (Božanski boj i Zeleni lug) o slavenskim obrednim tekstovima, osim neposrednih uvida u vjerske sadržaje, posredno se otkriva i slavenska mitska slika svijeta čiji se govor i danas prepoznaje u našemu jeziku zahvaljujući izrazima i obratima koji se »izvorno odnose na mitski ustroj svijeta«.

Drugi dio Katičićeve trilogije posvećene rekonstrukciji praslavenskoga sakralnoga pjesništva proučava uprizorenje mita godišnje rodnosti kod starih Slavena, mita koji izražava životno iskustvo starih slavenskih poljodjelaca i njihovo vjerovanje u ciklički tijek zbivanja u svijetu.

Gramatika sanskrta iscrpan je opis fonološkoga, morfološkog i sintaktičkog ustroja sanskrta, staroindijskoga klasičnog jezika na kojem su nastala djela koja su oblikovala kulturu i civilizaciju drevne Indije. U uvodu je opisana kulturna povijest sanskrta, a zatim i jezikoslovna povijest od indoeuropskoga prajezika s posebnim osvrtom na indoiranski. Također su opisani i glavni funkcionalni stilovi klasičnoga sanskrta kao i glavne osobitosti vedskoga jezika. Zatim slijedi iscrpan prikaz fonologije, morfologije i sintakse. Sve su gramatičke cjeline praćene vježbama i rječnikom.