ZELENA


    KNJIŽARA

Jeruzalem, univerzalni grad, glavni grad dvaju naroda i hram triju vjera; krunski dragulj carstava, mjesto Sudnjeg dana i današnje poprište sukoba civilizacija. Od kralja Davida do Baracka Obame, od rođenja judaizma, kršćanstva i Islama do izralesko-palestinskog sukoba, ovo je epska povijest 3000 godina vjere, pokolja, fanatizma i suživota. Kako je ovaj malen, udaljeni grad postao Svetim gradom, „središtem svijeta“ i danas ključem mira na Bliskom istoku?

Braća Karamazovi posljednji je roman ruskoga genija Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga, koji je dovršio nepuna tri mjeseca prije smrti. Utjecaj ovoga romana, koji se smatra njegovim najvećim djelom, ne prestaje slabiti od njegova objavljivanja. Upečatljiva, snažna promišljanja o vjeri, smislu života, ljubavi i moralu duboko prožimaju Braću Karamazove, kao i niske strasti, pohlepa, tuga, ljubomora i humor.

Na velikoj i razvedenoj mapi Jergovićeva književnog opusa, koji je i dalje u nastajanju i narastanju, jednako na svim svojim žanrovskim i tematskim izohipsama, zasebno mjesto pripada diskurzivnom tekstu. Još s prvim novinskim tekstovima, za koje je 1990. dobio nagradu Veselko Tenžera, tada najsnažnije priznanje te vrste u štokavskom dijelu Jugoslavije, Jergović demonstrira izrazito individualiziran stil, koji s lakoćom probija tipološke granice eseja, kolumne, komentara, osobnoga sjećanja i pripovjednoga prosedea, slijevajući sve u specifičan amalgam jergovićevskoga esejizma.

I četvrta knjiga rezultata istraživanja obrednih tekstova slavenske pretkršćanske starine (prethode joj "Božanski boj", 2008., "Zeleni lug", 2010., "Gazdarica pred vratima", 2011.), donosi daljnje rekonstrukcije dijelova praslavenskih svetih pjesama kao i rekonstrukcije (na osnovi jezičnih tragova u usmenoj književnosti) stare vjere, za koju autor ističe kako je "vezana za prostor doživljen kao božanski. Bila je u velikoj mjeri vezana uz zemljište i u njem je stvarala ljudski krajolik. To je u toponomastici (...) ostavilo traga do današnjega dana.

Kako oprostiti? Dobitnik Nobelove nagrade, nadbiskup Desmond Tutu, svjedočio je nekim od najgorih zločina koje ljudi mogu počiniti jedni drugima. Stoga mu, kamo god krenuo, ljudi uvijek postavljaju ovo pitanje. Ova je knjiga njegov odgovor. Nadbiskup i njegova kći, Mpho Tutu, anglikanska svećenica, izlažu jednostavne ali duboke istine o važnosti opraštanja: kako oprostiti, zašto bi svatko trebao znati kako dati oprost i kako ga primiti i zašto je oprostiti sebi samima najveći dar koji si možemo dati kada smo postupili pogrešno.

Knjiga Radikalno žrtvovanje cijenjenoga teoretičara kulture Terryja Eagletona snažna je i pronicljiva kulturološka analiza žrtvovanja – koja se bavi teologijom, književnošću, politikom i filozofijom – kao temelja suvremenog, ali i drevnog društvenog poretka.

Terry Eagleton, jedan od najznačajnijih suvremenih teoretičara kulture, nudi nam sveobuhvatnu intelektualnu povijest koja se zalaže za vraćanje izvorne vrijednosti kulture. Kultura je, prema njegovu mišljenju, jedan od ključnih aspekata koji određuju pripadnost ljudskome rodu. Međutim, definiranje kulture i točno određivanje njezine uloge u našem životu nije baš toliko jednostavno.

To što religije, filozofi i znanost od kad postoje nisu mogli razumljivo objasniti - velike duhovne povezanosti života - ovdje, u ovome kozmičkom udžbeniku i priručniku iz razgovora s Gabrielom, genijalno je obrađeno i objašnjeno. I ne samo to: prikladno je pokazan put povratka u vječnu domovinu.
Mi sami trebamo u ishodištu svoje duše naslutiti vječnost bez prostora i vremena, i spoznati tko ili što stvarno pulsira u dubini naše duše, naime iskonsko srce vječnosti, esencija Božjeg kraljevstva, za koje je Isus iz Nazareta po smislu rekao: „Božje kraljevstvo je u vašoj nutrini.“